Američki znanstvenici s Mayo Clinic uspjeli su razviti bežični senzor za duboku stimulaciju mozga uz pomoć kojega će se moći pratiti razine kemijskih spojeva u mozgu te poboljšati liječenje epilepsije, Parkinsonove bolesti i depresije.

Rezultati američkog istraživanja provedenog na Massachusetts Institute of Technology pokazali su da je kapacitet ljudskog mozga za pamćenje puno veći nego što se prije mislilo.

Odrasli mozgovi trebaju stalnu opskrbu novim živčanim stanicama da bi mogli provoditi funkcije poput mirisa i sjećanja, pokazao je pokus s miševima u Japanu.

Istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji na skoro 6.000 ispitanika u dobi od 35 do 55 godina pokazalo je da koronarna bolest srca može oslabiti kognitivne funkcije.

Francuski znanstvenici uspjeli su uz pomoć genske terapije u laboratorijskim uvjetima na eksperimentalnim životinjama usporiti napredovanje Huntingtonove bolesti, neurodegenerativne bolesti koja obično počinje u dobi od 30 do 50 godine života, a odlikuje se koreatskim kretnjama i progresivnim intelektualnim propadanjem.

Britanski znanstvenici s University College London uspjeli su uz pomoć funkcionalne magnetske rezonancije locirati dio mozga koji ljude potiče na avanturističko ponašanje.

Nizozemska studija provedena na 1.062 zdrava ispitanika pokazala je da su mikrokrvarenja u mozgu češća nego što se mislilo te da se prevalencija mikrokrvarenja povećava s godinama, od 18 posto za osobe od 60 do 69 godina, do 38 posto za osobe starije od 80 godina.

Dr. Jack Gallant s University of California (Berkeley) i njegov tim stručnjaka uspjeli su razviti kompjutoriziranu tehnologiju za čitanje misli koja im omogućava da pomoću skenera proiciraju slike u koje su ljudi gledali.

Kanadsko istraživanje pokazalo je da se pomoću dubokih stimulacija mozga (DBS) može poboljšati pamćenje, što otvara mogućnost primjene te tehnike kod oboljelih od Alzheimerove bolesti.

Studija provedena u Japanu pokazala je da žene s težim oblikom premenstrualnog sindroma (PMS) mogu imati smanjenu aktivnost autonomnog živčanog sustava.

Švedski znanstvenici su uz pomoć funkcijske magnetske rezonancije (fMRI) otkrili da kod osoba s boljim pamćenjem postoji veća aktivnost u dijelu mozga poznatom kao bazalni gangliji što bi moglo pomoći u razumijevanju poremećaja pozornosti s hiperaktivnošću (ADHD).

Britanski znanstvenici predviđaju da bi do 2011. godine mogli usavršiti tehniku uzgoja novih živaca dobivenih iz matičnih stanica što bi znatno pomoglo osobama čiji su perifeni živci oštećeni usljed nezgode ili kirurškog zahvata.

Nizozemski su znanstvenici otkrili da česta upotreba mobitela usporava moždanu aktivnost, ali povećava sposobnost mozga da se usredotoči na specifičnu temu. (Jutarnji list, 10.09. 2007.)

Rezultati studije provedene u SAD-u na miševima pokazali su da trans kranijalna magnetska stimulacija (TMS) može potaknuti rast novih živčanih stanica u mozgu.

Po mišljenju američkih znanstvenika, uz pomoć mentalne stimulacije i lijekova, može se kod osoba s degenerativnom bolesti mozga poput Alzheimerove bolesti, ponovno steći izgubljeno pamćenje.

Rezultati nove studije provedene u SAD-u pokazali su da se promjene u strukturi mozga javljaju godinama prije nego što se kod neke osobe jave prvi znakovi gubitka pamćenja uzrokovani Alzheimerovom bolesti ili nekim drugim oblikom demencije.

Rezultati turske studije pokazali su da kickboxing može uzrokovati oštećenje hipofize, dijela mozga koji kontrolira proizvodnju hormona.

Istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji pokazalo je da je svaka četvrta osoba s tinitusom mislila da zvukovi koje čuje dolaze iz njene okoline. Tinitus, percepcija zvuka bez akustične stimulacije, često se očituje šumom, zujanjem, zvonjenjem ili zviždanjem u ušima ili glavi.

Nova studija uspjela je dokazati da ljudski mozak može proizvesti nove stanice mozga, a to saznanje može dovesti do boljih načina u liječenju oštećenja mozga te bolesti poput Alzheimerove i Parkinsonove bolesti.

Njemački, britanski i japanski znanstvenici uspjeli su uz pomoć funkcionalne magnetne rezonance (fMRI) i određenih računalnih programa predviđati namjere ispitanika.