Američki znanstvenici uspjeli su razviti novi krvni test pomoću kojeg se može procjeniti izloženost riziku od razvoja Alzheimerove bolesti čak i šest godina prije pojave prvih simptoma bolesti.

Rezultati nove studije pokazali su da konzumiranje mediteranske prehrane (velika potrošnja voća, povrća, leguminoza, oraščića, sjemenki, žitarica i maslinovog ulja) može pomoći bolesnicima s Alzheimerovom bolesti da žive duže.

Nova nizozemska studija provedena na oko 7.000 osoba starijih od 55 godina pokazala je da su pušači pedeset posto skloniji razvoju Alzheimerove bolesti ili demencije nego osobe koje ne puše ili su prestale pušiti.

Nova američka studija pokazala je da su žene koje odstrane svoje jajnike prije menopauze izložene većem riziku za razvoj Parkinsonove bolesti i demencije.

Nova britanska studija pokazala je da prioni, proteini koji uzrokuju bolest kravljeg ludila, mogu spriječiti nakupljanje beta amiloida, proteina koji je povezan s nastankom Alzheimerove bolesti.

Američki znanstvenici otkrili su da smrt moždanih stanica zbog moždanog udara ili ozljede glave može povećati razinu beta amiloida, proteina koji povezan s nastankom Alzheimerove bolesti.

Trenutno više od 26 milijuna ljudi diljem svijeta boluje od Alzheimerove bolesti, a predviđanja govore da bi se broj oboljelih od Alzheimerove bolesti do 2050. godine mogao učetverostručiti.

Međunarodni istraživački tim koji obuhvaća znanstvenike iz 15 institucija priopćio je da je otkriven novi gen koji je odgovoran za kasniji nastanak Alzheimerove bolesti. Naime pokazalo se da osobe s oštećenom kopijom gena nazvanog GAB2 imaju 4 puta veći rizik od razvoja demencije.

Rezultati američke studije pokazali su da su osobe u čijoj krvi postoje znakovi upale sklonije razvoju Alzheimerove bolesti, nego osobe u čijoj krvi nema znakova upale.

Američki stručnjaci su izvjestili da se pomoću elektroencefalograma (EEG), 80 godina stare tehnologije za mjerenje aktivnosti mozga, može otkriti Alzheimerova bolest u ranom stadiju.

Nova studija pokazala je da žene koje započnu hormonsko nadomjesno liječenje prije 65 godine imaju manji rizik od razvoja Alzheimerove bolesti i demencije.

Novo američko istraživanje provedena na više od 3.600 osoba pokazalo je da pasivno pušenje može povećati rizik od razvoja Alzheimerove bolesti i ostalih oblika demencije.

Japanski znanstvenici uspjeli su razviti oralno cjepivo protiv Alzheimerove bolesti koje se pokazalo učinkovito i sigurno kod miševa, a tijekom ove godine cjepivo bi se trebalo primjeniti i kod ljudi.

Studija provedena u SAD-u pokazala je da izofluran (Forane), opći inhalacijski anestetik, koji se vrlo često primjenjuje, može inducirati nastanak biomarkera Alzheimerove bolesti te smrt stanica u mozgu.

Rezultati nove studije provedene u SAD-u pokazali su da usamljene osobe imaju dvostruko veći rizik od razvoja Alzheimerove bolesti nego osobe koje nisu usamljene.

Rezultati istraživanja provedenog u SAD-u na miševima pokazali su da je cjepivo protiv Alzheimerove bolesti u obliku transdermalnog flastera sigurno i učinkovito. Cjepivo potiče imuni sustav da prepozna i uništi protein beta amiloid koji je povezan s nastankom Alzheimerove bolesti.

Rezultati nove studije provedene na više od 6.000 ispitanika pokazali su da su promjene na genu SORL1 češće kod osoba s Alzheimerovom bolesti nego kod zdravih osoba iste dobi.

Američka studija pokazala je da folna kiselina, vitamin B topljiv u vodi, kojeg možemo naći u grahu, zelenom lisnatom povrću i citrusnom voću može smanjiti rizik od razvoja Alzheimerove bolesti.

Britanski znanstvenici uspjeli su razviti potencijalnu terapiju za Alzheimerovu bolest, protutijelo koje blokira stvaranje amiloida, proteina koji se smatra glavnim uzročnikom bolesti.

Britanski znanstvenici uspjeli su razviti krvni test pomoću kojeg se mogu otkriti znakovi Alzheimerove bolesti prije nego se pojave prvi simptomi bolesti.