Američko istraživanje provedeno na više od 900 osoba u dobi od 90 i više godina pokazalo je da su žene te dobi sklonije od njihovih muških vršnjaka razvoju demencije. Jednako tako, žene starije životne dobi izloženije su većem riziku od moždanog udara i srčane bolesti.

Nova studija pokazala je da su ljudi s nižom razinom HDL-a (lipoprotein visoke gustoće, "dobri kolesterol") izloženi većem riziku od gubitka pamćenja i Alzheimerove bolesti nego osobe s višom razinom HDL-a.

Istraživanje provedeno u Škotskoj pokazalo je da osobe koje su u djetinjstvu imale niži kvocijent inteligencije (IQ) imaju u starosti veći rizik za razvoj vaskularne demencije, no ne i za razvoj Alzheimerove bolesti.

Istraživanje provedeno u SAD-u pokazalo je da su žene starije životne dobi koje održavaju prijateljstva te imaju jake obiteljske veze izložene manjem riziku od razvoja demencije nego žene koje su manje društvene.

Britansko istraživanje pokazalo je da ekstrakt biljke ginkgo bilobe, koji se često koristi kod demencijskih sindroma kao što su gubitak pamćenja i koncentracije, nije učinkovita terapija za oboljele od demencije.

Rezultati istraživanja provedenog u Nizozemskoj pokazali su da terapija svjetlom može usporiti deterioraciju kognitivnih funkcija kod oboljelih od demencije za pet posto.

Istraživanje provedeno na 1.400 odraslih osoba pokazalo je da tjelovježba u srednjoj životnoj dobi može smanjiti rizik od razvoja demencije u starosti za 52 posto, a od Alzheimerove bolesti čak za 62 posto.

Istraživanje provedeno na miševima pokazalo je da se usmjeravanjem makrofaga (stanice imunološkog sustava) mogu odstraniti naslage štetnih proteina ili plakovi na mozgu koji su karakteristični za Alzheimerovu bolest.

Istraživanje provedeno u Njemačkoj pokazalo je da epigalokatehin galat, antioksidans koji se može naći u zelenom čaju, može spriječiti formiranje amiloidnih fibrila koji su povezani s razvojem Alzheimerove i Parkinsonove bolesti.

Nova studija provedena na 13.499 ispitanika pokazala je da primjena nesteroidnih protuupalnih lijekova (antireumatika) može smanjiti rizik od razvoja Alzheimerove bolesti.

Nova studija pokazala je da ukoliko osobe starije životne dobi koje pate od demencije dobivaju antipsihotike, čak i u vrlo kratkom periodu, izložene su većem riziku da budu hospitalizirane ili da umru.

Istraživanje provedeno na miševima pokazalo je da flavonoidi, luteolin i diosmin, koji su sastojak voća i povrća, mogu smanjiti razinu beta-amiloida koji tvori plakove karakteristične za Alzheimerovu demenciju.

Američko istraživanje pokazalo je da pretile osobe imaju za 80 posto veći rizik od razvoja Alzheimerove bolesti nego njihovi vršnjaci koji imaju normalnu tjelesnu težinu.

Američko istraživanje provedeno na skoro 250.000 ispitanika pokazalo je da osobe koje su uzimale nesteroidni protuupalni lijek ibuprofen u razdoblju dužem od pet godina imale su za 40 posto manji rizik za razvoj Alzheimerove demencije.

Francusko istraživanje provedeno na skoro 7.000 osoba starijih od 65 godina pokazalo je da je depresija čimbenik rizika za razvoj Alzheimerove bolesti kod žena, dok je kod muškaraca čimbenik rizika za razvoj Alzheimerove bolesti moždani udar.

Američko istraživanje provedeno na 847 bolesnika s dijagnosticiranom Alzheimerovom bolesti pokazalo je da su bolesnici koji su uzimali visoke doze vitamina E živjeli duže od bolesnika koji nisu uzimali visoke doze vitamina E.

Nova analiza studije eksperimentalnog lijeka za Alzheimerovu bolest pokazala je da je eksperimentalni lijek učinkovit u poboljšavanju kognitivnih funkcija kod bolesnika s blagim ili umjerenim oblikom Alzheimerove bolesti.

Istraživanje provedeno na 938 ispitanika pokazalo je da su prekomjerno pušenje i konzumiranje alkohola te povišena razina kolesterola u krvi u srednjoj životnoj dobi povezani s većim rizikom od razvoja Alzheimerove bolesti u starijoj životnoj dobi.

Istraživanje provedeno na Klinici Mayo na 868 ispitanika u dobi od 70 do 89 godina, pokazalo je da redovita tjelovježba može pomoći u sprječavanju blagog slabljenja kognitivnih sposobnosti.

Istraživanje provedeno u SAD-u na 35 ispitanika s Alzheimerovom bolesti pokazalo je da osobe koje imaju veliki hipokampus (dio mozga odgovoran za pamćenje) nemaju izražene simptome demencije.