Poznato je da su gubitak pamćenja i konfuzija prvi znakovi demencije, no nova studija provedena na više od 2.200 osoba u dobi od 65 i vše godina pokazala je da bi problemi s hodanjem i ravnotežom mogli biti prvi znakovi demencije.
Prema rezultatima američkog istraživanja provedenog na 3.660 ispitanika u dobi od 65 i više godina konzumiranje ribe bogate omega-3 masnim kiselinama može smanjiti rizik od demencije i moždanog udara za 26 posto.
Švedska studija pokazala je da su osobe koje su samci u srednjoj životnoj dobi izložene većem riziku za razvoj Alzheimerove bolesti nego osobe koje su u braku ili emocionalnoj vezi.
Britanski znanstvenici tvrtke TauRX Therapeutics uspjeli su razviti lijek koji može zaustaviti napredovanje Alzheimerove bolesti. Novi lijek djeluje na izgradnju tau-proteina u dijelu mozga odgovornom za pamćenje.
Prema rezultatima nove studije provedene na 183 bolesnika s blagim do umjerenim oblikom Alzheimerove bolesti primjena lijeka dimebolina znatno ublažava simptome Alzheimerove bolesti.
Prema rezultatima američkog istraživanja provedenog na 121 osobi starijoj od 60 godina Alzheimerova bolest sporije napreduje kod osoba koje su u boljoj fizičkoj formi.
Rezultati istraživanja provedenog u SAD-u pokazali su da je mutacija gena CALHM1 povezana s povećanim rizikom za razvoj progresivne neurodegenerativne bolesti, Alzheimerove bolesti.
Američko istraživanje provedeno na više od 900 osoba u dobi od 90 i više godina pokazalo je da su žene te dobi sklonije od njihovih muških vršnjaka razvoju demencije. Jednako tako, žene starije životne dobi izloženije su većem riziku od moždanog udara i srčane bolesti.
Nova studija pokazala je da su ljudi s nižom razinom HDL-a (lipoprotein visoke gustoće, "dobri kolesterol") izloženi većem riziku od gubitka pamćenja i Alzheimerove bolesti nego osobe s višom razinom HDL-a.
Istraživanje provedeno u Škotskoj pokazalo je da osobe koje su u djetinjstvu imale niži kvocijent inteligencije (IQ) imaju u starosti veći rizik za razvoj vaskularne demencije, no ne i za razvoj Alzheimerove bolesti.
Istraživanje provedeno u SAD-u pokazalo je da su žene starije životne dobi koje održavaju prijateljstva te imaju jake obiteljske veze izložene manjem riziku od razvoja demencije nego žene koje su manje društvene.
Britansko istraživanje pokazalo je da ekstrakt biljke ginkgo bilobe, koji se često koristi kod demencijskih sindroma kao što su gubitak pamćenja i koncentracije, nije učinkovita terapija za oboljele od demencije.
Rezultati istraživanja provedenog u Nizozemskoj pokazali su da terapija svjetlom može usporiti deterioraciju kognitivnih funkcija kod oboljelih od demencije za pet posto.
Istraživanje provedeno na 1.400 odraslih osoba pokazalo je da tjelovježba u srednjoj životnoj dobi može smanjiti rizik od razvoja demencije u starosti za 52 posto, a od Alzheimerove bolesti čak za 62 posto.
Istraživanje provedeno na miševima pokazalo je da se usmjeravanjem makrofaga (stanice imunološkog sustava) mogu odstraniti naslage štetnih proteina ili plakovi na mozgu koji su karakteristični za Alzheimerovu bolest.
Istraživanje provedeno u Njemačkoj pokazalo je da epigalokatehin galat, antioksidans koji se može naći u zelenom čaju, može spriječiti formiranje amiloidnih fibrila koji su povezani s razvojem Alzheimerove i Parkinsonove bolesti.
Nova studija provedena na 13.499 ispitanika pokazala je da primjena nesteroidnih protuupalnih lijekova (antireumatika) može smanjiti rizik od razvoja Alzheimerove bolesti.
Nova studija pokazala je da ukoliko osobe starije životne dobi koje pate od demencije dobivaju antipsihotike, čak i u vrlo kratkom periodu, izložene su većem riziku da budu hospitalizirane ili da umru.
Istraživanje provedeno na miševima pokazalo je da flavonoidi, luteolin i diosmin, koji su sastojak voća i povrća, mogu smanjiti razinu beta-amiloida koji tvori plakove karakteristične za Alzheimerovu demenciju.
Američko istraživanje pokazalo je da pretile osobe imaju za 80 posto veći rizik od razvoja Alzheimerove bolesti nego njihovi vršnjaci koji imaju normalnu tjelesnu težinu.
