Nakon američkih stručnjaka i britanski stručnjaci razvili su novu metodu otkrivanja Alzheimerove bolesti prije pojave prvih simptoma, očni test, koji se temelji na korištenju fluorescentnih markera koji se pričvršćuju uz odumiruće stanice vidljive u mrežnici oka, a mogu poslužiti kao pokazatelj smrti stanica mozga.

Američko istraživanje provedeno na 523 ispitanika pokazalo je da osobe koje imaju određene varijante gena za CETP imaju za 70 posto manji rizik od Alzheimerove bolesti.

Rezultati istraživanja provedenog u SAD-u na miševima pokazali su da zračenje koje proizvode mobiteli može spriječiti nastanak Alzheimerove bolesti.

Američko istraživanje provedeno na 3.020 ispitanika u dobi od 65 i više godina pokazalo je da su osobe s Alzheimerovom bolesti izložene manjem riziku od razvoja raka.

Istraživanje provedeno u SAD-u na 200 ispitanika pokazalo je da je povišena razina hormona leptina koji kontrolira apetit povezana s manjim rizikom od razvoja Alzheimerove bolesti.

Američko istraživanje provedeno na 970 osoba starije životne dobi pokazalo je da su starije osobe sa slabim mišićima izložene većem riziku od razvoja Alzheimerove bolesti.

Rezultati istraživanja provednog u Velikoj Britaniji na 241 ispitaniku pokazali su da testovi pamćenja mogu pouzdano otkriti rane znakove demencije.

Istraživanje provedeno na miševima pokazalo je da premalo sna može dovesti do razvoja Alzheimerove bolesti. Naime za vrijeme sna dolazi do pada prisutnosti beta-amiloidnih proteina ključnih za formiranje naslaga na mozgu koje su karakteristične za Alzheimerovu bolest.

Prema mišljenju britanskih znanstvenika da bi se smanjio rizik od razvoja demecije kao što je Alzheimerova bolest nakon pretrpljenog moždanog udara treba spriječiti drugi moždani udar koncentrirajući se na čimbenike rizika za moždani udar.

Američko istraživanje provedeno na 174 ispitanika pokazalo je da kod osoba koje već imaju određene probleme s pamćenjem pomankanje financijskih sposobnosti bi moglo biti znak razvoja demencije.

Istraživanje provedeno u Velikoj Britaniji na 222 bolesnika s Alzheimerovom bolesti pokazalo je da i urinarne i respiratorne infekcije mogu doprinijeti bržem gubitku pamćenja kod bolesnika s Alzheimerovom bolesti.

Britanski znanstvenici otkrili su da su geni CLU i PICALM povezani s razvojem Alzheimerove bolesti, što bi moglo pomoći u razjašnjavanju što uzrokuje Alzheimerovu bolest.

Nova studija pokazala je da osobe starije od 65 godina koje prosječno spavaju više od 8 ili 9 sati imaju dvostruko veći rizik od razvoja Alzheimerove bolesti nego njihovi vršnjaci koji spavaju između 6 i 8 sati.

Istraživanje provedeno u SAD-u na 1.880 ispitanika prosječne dobi od 77 godina pokazalo je da konzumiranje mediteranske prehrane te povećanje tjelesne aktivnosti mogu smanjiti rizik za razvoj Alzheimerove bolesti.

Rezultati američkog istraživanja provedenog na 488 ispitanika u dobi od 75 do 85 godina pokazali su da mentalne aktivnosti mogu odgoditi brzi gubitak pamćenja koji prethodi demenciji.

Istraživanje provedeno u SAD-u na više od 11.000 ispitanika pokazalo je da su osobe srednje životne dobi koje puše, imaju visoki krvni tlak ili dijabetes izložene većem riziku od razvoja demencije.

Kanadsko istraživanje provedeno na 90 žena u dobi od 50 do 63 godine pokazalo je da što su žene napornije vježbale to su njihove kognitivne sposobnosti bile slabije.

Istraživanje provedeno u Švedskoj pokazalo je da se pomoću određenih proteina koji se mogu naći u cerebrospinalnoj tekućini može procijenti rizik za razvoj Alzheimerove bolesti.

Rezultati istraživanja provedenog u SAD-u pokazali su da su ispitanici koji su dobivali intravenozni imunoglobulin (IVIg) imali za 42 posto manji rizik od razvoja Alzheimerove bolesti.

Američki znanstvenici s Johns Hopkins University otkrili su protein koji može spriječiti odumiranje stanica mozga što bi moglo pomoći u stvaranju novih lijekova za Alzheimerovu bolest i druga neurodegenerativna stanja.