Američko istraživanje pokazalo je da amigdala, dio mozga, jače reagira na stres i pokazuje znakove veće aktivnosti kod osoba koje pate od anksioznosti i sramežljivosti.
Švicarski znanstvenici tvrde da primjena nazalnog spreja, koji sadrži hormon oksitocin ("hormon ljubavi"), kod osoba koje pate od socijalne fobije, može smanjiti njihovo nepovjerenje prema nepoznatim osobama.
Istraživanje provedeno u SAD-u pokazalo je da djeca koja dožive iznenadnu smrt roditelja nakon njegove duge bolesti mogu patiti od posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP).
Rezultati istraživanja provedenog u SAD-u pokazali su da oko 15 milijuna Amerikanaca zbog socijalne fobije nema normalan socijalan život. Inače socijalna fobija je neprimjeren strah od izloženosti promatranju i kritičnoj procjeni drugih osoba u različitim strukturiranim situacijama.
Američko istraživanje koje je pratilo 205 ispitanika od njihovog djetinjstva (dob od 8 do 12 godina) pa sve do dobi od 20 i više godina pokazalo je da socijalni problemi u djetinjstvu mogu doprinijeti razvoju anksioznih poremećaja i depresije u odrasloj dobi.
Studija provedena u SAD-u pokazala je da terapija glazbom može smanjiti anksioznost bolničkih pacijenata koji se trebaju podvrći složenim medicinskim procedurama te ublažiti bol i poboljšati raspoloženje.
Američko istraživanje provedeno na 900 osoba koje su u djetinjstvu bile izložene zlostavljanju pokazalo je da su osobe s određenim varijacijama gena koji je povezan sa stresom sklonije razvoju posttraumatskog stresnog poremećaja (PTSP).
Petnaestgodišnje američko istraživanje provedeno na 1.000 osoba starije životne dobi pokazalo je da su žene s višom razinom anksioznosti živjele duže nego ostale osobe, a anksiozni muškarci kraće.
Istraživanje provedeno u SAD-u pokazalo je da su depresija i anksiozni poremećaji često povezani s pretilošću i lošim zdravstvenim navikama poput pušenja, konzumiranja alkohola i fizičke neaktivnosti.
Nova studija pokazala je da su žene koje su prestale biti religiozne izložene tri puta većem riziku od razvoja generaliziranog anksioznog poremećaja nego žene koje su i dalje religiozne.
Britanski znanstvenici tvrde da se pomoću magnetske rezonancije mozga može otkriti koje osobe imaju genetski rizik za razvoj opsesivno kompulzivnog poremećaja (OKP).
Rezultati studije provedene na 3.369 žena starije životne dobi pokazali su da su žene u postmenopauzi koje su imale napadaje panike izložene većem riziku za razvoj srčanog ili moždanog udara.
Rezultati norveške studije provedene na više od 25.000 odraslih osoba pokazali su da su osobe s kroničnom nesanicom (insomnija) sklonije razvoju anksioznog poremećaja ili depresije nego osobe koje ne pate od nesanice.
Rezultati nove studije provedene na 516 osoba s koronarnom srčanom bolešću pokazali su da osobe koje su jako anksiozne imaju dvostruko veći rizik od srčanog udara ili smrti nego osobe koje su vrlo malo anksiozne.
