<?xml version="1.0" encoding="utf-8"?>
<rdf:RDF xmlns:rdf="http://www.w3.org/1999/02/22-rdf-syntax-ns#"
         xmlns:rdfs="http://www.w3.org/2000/01/rdf-schema#"
         xmlns:dc="http://purl.org/dc/elements/1.1/"
         xmlns="http://purl.org/rss/1.0/">
  <channel rdf:about="http://www.psihonet.com">
    <title>Psihonet.com vijesti</title><link>http://www.psihonet.com</link>
    <description></description>
    <items>
      <rdf:Seq>
        <rdf:li rdf:resource="http://www.psihonet.com/vijesti/shizofrenija_i_srodni_poremecaji/imigranti_izlozeni_vecem_riziku_od_shizofrenije" />
        <rdf:li rdf:resource="http://www.psihonet.com/vijesti/poremecaji_spavanja/previse_ili_premalo_spavanja_povezano_s_rizikom_od_mozdanog_udara" />
        <rdf:li rdf:resource="http://www.psihonet.com/vijesti/mozdani_udar/previse_ili_premalo_spavanja_povezano_s_rizikom_od_mozdanog_udara" />
        <rdf:li rdf:resource="http://www.psihonet.com/vijesti/delirij_i_demencija/nova_nada_za_oboljele_od_alzheimerove_bolesti__1" />
        <rdf:li rdf:resource="http://www.psihonet.com/vijesti/shizofrenija_i_srodni_poremecaji/kod_vecine_oboljelih_od_shizofrenije_stanje_se_poboljsava_terapijom" />
        <rdf:li rdf:resource="http://www.psihonet.com/vijesti/poremecaji_spavanja/duljina_spavanja_povezana_s_rizikom_za_rak_prostate" />
        <rdf:li rdf:resource="http://www.psihonet.com/vijesti/ostale_teme_iz_neurologije/genska_terapija_pomaze_oboljelima_od_huntingtonove_bolesti" />
        <rdf:li rdf:resource="http://www.psihonet.com/vijesti/delirij_i_demencija/tjelesna_aktivnost_usporava_alzheimerovu_bolest" />
        <rdf:li rdf:resource="http://www.psihonet.com/vijesti/poremecaji_raspolozenja/metabolicki_sindrom_cest_kod_bolesnika_s_bipolarnim_poremecajem" />
        <rdf:li rdf:resource="http://www.psihonet.com/vijesti/delirij_i_demencija/mutacija_gena_povezana_s_rizikom_od_alzheimerove_bolesti" />
        <rdf:li rdf:resource="http://www.psihonet.com/vijesti/psihofarmaci/antidepresivi_povecavaju_rizik_od_prijeloma_kosti" />
        <rdf:li rdf:resource="http://www.psihonet.com/vijesti/epilepsija/bez_crnog_okvira_za_antiepileptike" />
        <rdf:li rdf:resource="http://www.psihonet.com/vijesti/shizofrenija_i_srodni_poremecaji/razvoj_mozga_drugaciji_kod_mladih_oboljelih_od_shizofrenije" />
        <rdf:li rdf:resource="http://www.psihonet.com/vijesti/psihofarmaci/neki_antidepresivi_povecavaju_rizik_od_gastrointestinalnog_krvarenja" />
        <rdf:li rdf:resource="http://www.psihonet.com/vijesti/anksiozni_poremecaji/ptsp_povezan_s_rizikom_od_umiranja_zbog_bolesti_srca" />
        <rdf:li rdf:resource="http://www.psihonet.com/vijesti/shizofrenija_i_srodni_poremecaji/zene_s_ozbiljnim_mentalnim_bolestima_imaju_manji_rizik_od_razvoja_raka_dojke" />
        <rdf:li rdf:resource="http://www.psihonet.com/vijesti/anksiozni_poremecaji/amigdala_aktivnija_kod_anksioznih_osoba" />
        <rdf:li rdf:resource="http://www.psihonet.com/vijesti/prehrana/tofu_povecava_rizik_za_razvoj_demencije" />
        <rdf:li rdf:resource="http://www.psihonet.com/vijesti/psihoseksualne_smetnje/cesti_seksulani_odnosi_smanjuju_rizik_od_razvoja_erekcijske_disfunkcije" />
        <rdf:li rdf:resource="http://www.psihonet.com/vijesti/spolni_zivot/cesti_seksulani_odnosi_smanjuju_rizik_od_razvoja_erekcijske_disfunkcije" />
      </rdf:Seq>
    </items>
  </channel>
  <item rdf:about="http://www.psihonet.com/vijesti/shizofrenija_i_srodni_poremecaji/imigranti_izlozeni_vecem_riziku_od_shizofrenije">
    <title>Imigranti izloženi većem riziku od shizofrenije</title><link>http://www.psihonet.com/vijesti/shizofrenija_i_srodni_poremecaji/imigranti_izlozeni_vecem_riziku_od_shizofrenije</link>
    <description>
&lt;p&gt;
Nova studija provedena u Izraelu pokazala je da su imigranti skloniji razvoju &lt;a href=&quot;http://www.psihonet.com/bolesti/shizofrenija_i_srodni_poremecaji/shizofrenija&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;shizofrenije&lt;/a&gt; i to posebice oni čija se kulturna pozadina znatno razlikuje od zemlje u koju su se doselili.
&lt;/p&gt;
</description>
  </item>
  <item rdf:about="http://www.psihonet.com/vijesti/poremecaji_spavanja/previse_ili_premalo_spavanja_povezano_s_rizikom_od_mozdanog_udara">
    <title>Previše ili premalo spavanja povezano s rizikom od moždanog udara</title><link>http://www.psihonet.com/vijesti/poremecaji_spavanja/previse_ili_premalo_spavanja_povezano_s_rizikom_od_mozdanog_udara</link>
    <description>
&lt;p&gt;
Istraživanje provedeno na više od 93.000 žena pokazalo je da žene koje tijekom noći spavaju više od 9 sati imaju za 60 do 70 posto veći rizik od &lt;a href=&quot;http://www.psihonet.com/bolesti/mozdani_udar&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;moždanog udara&lt;/a&gt; nego žene koje spavaju 7 sati, dok žene koje spavaju 6 sati imaju 14 posto veći rizik od &lt;a href=&quot;http://www.psihonet.com/bolesti/mozdani_udar&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;moždanog udara&lt;/a&gt;.
&lt;/p&gt;
</description>
  </item>
  <item rdf:about="http://www.psihonet.com/vijesti/mozdani_udar/previse_ili_premalo_spavanja_povezano_s_rizikom_od_mozdanog_udara">
    <title>Previše ili premalo spavanja povezano s rizikom od moždanog udara</title><link>http://www.psihonet.com/vijesti/mozdani_udar/previse_ili_premalo_spavanja_povezano_s_rizikom_od_mozdanog_udara</link>
    <description>
&lt;p&gt;
Istraživanje provedeno na više od 93.000 žena pokazalo je da žene koje tijekom noći spavaju više od 9 sati imaju za 60 do 70 posto veći rizik od &lt;a href=&quot;http://www.psihonet.com/bolesti/mozdani_udar&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;moždanog udara&lt;/a&gt; nego žene koje spavaju 7 sati, dok žene koje spavaju 6 sati imaju 14 posto veći rizik od &lt;a href=&quot;http://www.psihonet.com/bolesti/mozdani_udar&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;moždanog udara&lt;/a&gt;.
&lt;/p&gt;
</description>
  </item>
  <item rdf:about="http://www.psihonet.com/vijesti/delirij_i_demencija/nova_nada_za_oboljele_od_alzheimerove_bolesti__1">
    <title>Nova nada za oboljele od Alzheimerove bolesti </title><link>http://www.psihonet.com/vijesti/delirij_i_demencija/nova_nada_za_oboljele_od_alzheimerove_bolesti__1</link>
    <description>
&lt;p&gt;
Prema rezultatima nove studije provedene na 183 bolesnika s blagim do umjerenim oblikom &lt;a href=&quot;http://www.psihonet.com/bolesti/delirij_i_demencija/alzheimerova_demencija&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;Alzheimerove bolesti&lt;/a&gt; primjena lijeka dimebolina znatno ublažava simptome &lt;a href=&quot;http://www.psihonet.com/bolesti/delirij_i_demencija/alzheimerova_demencija&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;Alzheimerove bolesti&lt;/a&gt;. 
&lt;/p&gt;
</description>
  </item>
  <item rdf:about="http://www.psihonet.com/vijesti/shizofrenija_i_srodni_poremecaji/kod_vecine_oboljelih_od_shizofrenije_stanje_se_poboljsava_terapijom">
    <title>Kod većine oboljelih od shizofrenije stanje se poboljšava terapijom </title><link>http://www.psihonet.com/vijesti/shizofrenija_i_srodni_poremecaji/kod_vecine_oboljelih_od_shizofrenije_stanje_se_poboljsava_terapijom</link>
    <description>
&lt;p&gt;
Četverogodišnje praćenje simptoma 97 bolesnika sa prvom epizodom &lt;a href=&quot;http://www.psihonet.com/bolesti/shizofrenija_i_srodni_poremecaji/shizofrenija&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;shizofrenije&lt;/a&gt; pokazalo je da se kod većine bolesnika sa &lt;a href=&quot;http://www.psihonet.com/bolesti/shizofrenija_i_srodni_poremecaji/shizofrenija&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;shizofrenijom&lt;/a&gt; njihovo stanje poboljšalo zahvaljujući terapiji. 
&lt;/p&gt;
</description>
  </item>
  <item rdf:about="http://www.psihonet.com/vijesti/poremecaji_spavanja/duljina_spavanja_povezana_s_rizikom_za_rak_prostate">
    <title>Duljina spavanja povezana s rizikom za rak prostate</title><link>http://www.psihonet.com/vijesti/poremecaji_spavanja/duljina_spavanja_povezana_s_rizikom_za_rak_prostate</link>
    <description>
&lt;p&gt;
Istraživanje provedeno u Japanu na 22.230 muškaraca u dobi od 40 do 79 godina pokazalo je da su muškarci koji tijekom noći spavaju 9 sati izloženi znatno manjem riziku od razvoja raka prostate nego muškarci koji spavaju manje od 6 sati.
&lt;/p&gt;
</description>
  </item>
  <item rdf:about="http://www.psihonet.com/vijesti/ostale_teme_iz_neurologije/genska_terapija_pomaze_oboljelima_od_huntingtonove_bolesti">
    <title>Genska terapija pomaže oboljelima od Huntingtonove bolesti?</title><link>http://www.psihonet.com/vijesti/ostale_teme_iz_neurologije/genska_terapija_pomaze_oboljelima_od_huntingtonove_bolesti</link>
    <description>
&lt;p&gt;
Francuski znanstvenici uspjeli su uz pomoć genske terapije u laboratorijskim uvjetima na eksperimentalnim životinjama usporiti napredovanje Huntingtonove bolesti, neurodegenerativne bolesti koja obično počinje u dobi od 30 do 50 godine života, a odlikuje se koreatskim kretnjama i progresivnim intelektualnim propadanjem.
&lt;/p&gt;
</description>
  </item>
  <item rdf:about="http://www.psihonet.com/vijesti/delirij_i_demencija/tjelesna_aktivnost_usporava_alzheimerovu_bolest">
    <title>Tjelesna aktivnost usporava Alzheimerovu bolest </title><link>http://www.psihonet.com/vijesti/delirij_i_demencija/tjelesna_aktivnost_usporava_alzheimerovu_bolest</link>
    <description>
&lt;p&gt;
Prema rezultatima američkog istraživanja provedenog na 121 osobi starijoj od 60 godina &lt;a href=&quot;http://www.psihonet.com/bolesti/delirij_i_demencija/alzheimerova_demencija&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;Alzheimerova bolest&lt;/a&gt; sporije napreduje kod osoba koje su u boljoj fizičkoj formi. 
&lt;/p&gt;
</description>
  </item>
  <item rdf:about="http://www.psihonet.com/vijesti/poremecaji_raspolozenja/metabolicki_sindrom_cest_kod_bolesnika_s_bipolarnim_poremecajem">
    <title>Metabolički sindrom čest kod bolesnika s bipolarnim poremećajem </title><link>http://www.psihonet.com/vijesti/poremecaji_raspolozenja/metabolicki_sindrom_cest_kod_bolesnika_s_bipolarnim_poremecajem</link>
    <description>
&lt;p&gt;
Nova studija provedena u Španjolskoj pokazala je da je metabolički sindrom znatno učestaliji kod osoba koje imaju &lt;a href=&quot;http://www.psihonet.com/bolesti/poremecaji_raspolozenja/bipolarni_poremecaj&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;bipolarni poremećaj&lt;/a&gt; nego kod opće populacije. 
&lt;/p&gt;
</description>
  </item>
  <item rdf:about="http://www.psihonet.com/vijesti/delirij_i_demencija/mutacija_gena_povezana_s_rizikom_od_alzheimerove_bolesti">
    <title>Mutacija gena povezana s rizikom od Alzheimerove bolesti</title><link>http://www.psihonet.com/vijesti/delirij_i_demencija/mutacija_gena_povezana_s_rizikom_od_alzheimerove_bolesti</link>
    <description>
&lt;p&gt;
Rezultati istraživanja provedenog u SAD-u pokazali su da je mutacija gena CALHM1 povezana s povećanim rizikom za razvoj progresivne neurodegenerativne bolesti, &lt;a href=&quot;http://www.psihonet.com/bolesti/delirij_i_demencija/alzheimerova_demencija&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;Alzheimerove bolesti&lt;/a&gt;.
&lt;/p&gt;
</description>
  </item>
  <item rdf:about="http://www.psihonet.com/vijesti/psihofarmaci/antidepresivi_povecavaju_rizik_od_prijeloma_kosti">
    <title>Antidepresivi povećavaju rizik od prijeloma kosti?</title><link>http://www.psihonet.com/vijesti/psihofarmaci/antidepresivi_povecavaju_rizik_od_prijeloma_kosti</link>
    <description>
&lt;p&gt;
Američko istraživanje provedeno na više od 93.000 žena pokazalo je da je primjena &lt;a href=&quot;http://www.psihonet.com/vijesti/psihofarmaci&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;antidepresiva&lt;/a&gt; kod žena u &lt;a href=&quot;http://www.cybermed.hr/index.php/pbl/portal_za_pacijente/centri_za_edukaciju/menopauza&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;postmenopauzi&lt;/a&gt; povezana s povećanim rizikom od prijeloma kosti.
&lt;/p&gt;
</description>
  </item>
  <item rdf:about="http://www.psihonet.com/vijesti/epilepsija/bez_crnog_okvira_za_antiepileptike">
    <title>Bez crnog okvira za antiepileptike </title><link>http://www.psihonet.com/vijesti/epilepsija/bez_crnog_okvira_za_antiepileptike</link>
    <description>
&lt;p&gt;
Iako lijekovi za &lt;a href=&quot;http://www.psihonet.com/bolesti/epilepsija&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;epilepsiju&lt;/a&gt; mogu uzrokovati &lt;a href=&quot;http://www.psihonet.com/bolesti/suicidalno_ponasanje&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;suicidalno ponašanje&lt;/a&gt;, Savjetodavni odbor američke Agencije za hranu i lijekove (FDA) zaključio je jučer da taj rizik nije toliko velik da bi antiepileptici morali imati dodatno upozorenje tzv. crni okvir.
&lt;/p&gt;
</description>
  </item>
  <item rdf:about="http://www.psihonet.com/vijesti/shizofrenija_i_srodni_poremecaji/razvoj_mozga_drugaciji_kod_mladih_oboljelih_od_shizofrenije">
    <title>Razvoj mozga drugačiji kod mladih oboljelih od shizofrenije</title><link>http://www.psihonet.com/vijesti/shizofrenija_i_srodni_poremecaji/razvoj_mozga_drugaciji_kod_mladih_oboljelih_od_shizofrenije</link>
    <description>
&lt;p&gt;
Prema rezultatima nove američke studije provedene na 30 ispitanika u dobi od 17 do 30 godina, kod mladih osoba oboljelih od &lt;a href=&quot;http://www.psihonet.com/bolesti/shizofrenija_i_srodni_poremecaji/shizofrenija&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;shizofrenije&lt;/a&gt; mozak se razvija drugačije nego što se razvija kod mentalno zdravih mladih osoba. 
&lt;/p&gt;
</description>
  </item>
  <item rdf:about="http://www.psihonet.com/vijesti/psihofarmaci/neki_antidepresivi_povecavaju_rizik_od_gastrointestinalnog_krvarenja">
    <title>Neki antidepresivi povećavaju rizik od gastrointestinalnog krvarenja</title><link>http://www.psihonet.com/vijesti/psihofarmaci/neki_antidepresivi_povecavaju_rizik_od_gastrointestinalnog_krvarenja</link>
    <description>
&lt;p&gt;
Istraživanje provedeno u Španjolskoj na 1.321 bolesniku pokazalo je da primjena antidepresiva, inhibitora ponovne pohrane serotonina (SSRIs), citaloprama, escitaloprama, fluvoksamina, fluoksetina, paroksetina i sertralina povećava rizik od gastrointestinalnog krvarenja. 
&lt;/p&gt;
</description>
  </item>
  <item rdf:about="http://www.psihonet.com/vijesti/anksiozni_poremecaji/ptsp_povezan_s_rizikom_od_umiranja_zbog_bolesti_srca">
    <title>PTSP povezan s rizikom od umiranja zbog bolesti srca</title><link>http://www.psihonet.com/vijesti/anksiozni_poremecaji/ptsp_povezan_s_rizikom_od_umiranja_zbog_bolesti_srca</link>
    <description>
&lt;p&gt;
Nova studija pokazala je da su osobe koje imaju &lt;a href=&quot;http://www.psihonet.com/bolesti/anksiozni_poremecaji/posttraumatski_stresni_poremecaj&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;posttraumatski stresni poremećaj (PTSP)&lt;/a&gt; izložene većem riziku da će umrijeti zbog bolesti srca nego osobe koje ne pate od &lt;a href=&quot;http://www.psihonet.com/bolesti/anksiozni_poremecaji/posttraumatski_stresni_poremecaj&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;PTSP-a&lt;/a&gt;.
&lt;/p&gt;
</description>
  </item>
  <item rdf:about="http://www.psihonet.com/vijesti/shizofrenija_i_srodni_poremecaji/zene_s_ozbiljnim_mentalnim_bolestima_imaju_manji_rizik_od_razvoja_raka_dojke">
    <title>Žene s ozbiljnim mentalnim bolestima imaju manji rizik od razvoja raka dojke</title><link>http://www.psihonet.com/vijesti/shizofrenija_i_srodni_poremecaji/zene_s_ozbiljnim_mentalnim_bolestima_imaju_manji_rizik_od_razvoja_raka_dojke</link>
    <description>
&lt;p&gt;
Istraživanje provedeno u Izraelu pokazalo je da žene oboljele od &lt;a href=&quot;http://www.psihonet.com/bolesti/shizofrenija_i_srodni_poremecaji/shizofrenija&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;shizofrenije&lt;/a&gt; ili neke druge ozbiljne mentalne bolesti u usporedbi s ženama u općoj populaciji imaju manji rizik za razvoj &lt;a href=&quot;http://www.cybermed.hr/index.php/pbl/portal_za_pacijente/centri_za_edukaciju/rak_dojke&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;raka dojke&lt;/a&gt;.
&lt;/p&gt;
</description>
  </item>
  <item rdf:about="http://www.psihonet.com/vijesti/anksiozni_poremecaji/amigdala_aktivnija_kod_anksioznih_osoba">
    <title>Amigdala aktivnija kod anksioznih osoba?</title><link>http://www.psihonet.com/vijesti/anksiozni_poremecaji/amigdala_aktivnija_kod_anksioznih_osoba</link>
    <description>
&lt;p&gt;
Američko istraživanje pokazalo je da amigdala, dio mozga, jače reagira na &lt;a href=&quot;http://www.psihonet.com/vijesti/stres&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;stres&lt;/a&gt; i pokazuje znakove veće aktivnosti kod osoba koje pate od &lt;a href=&quot;http://www.psihonet.com/bolesti/anksiozni_poremecaji&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;anksioznosti&lt;/a&gt; i sramežljivosti. 
&lt;/p&gt;
</description>
  </item>
  <item rdf:about="http://www.psihonet.com/vijesti/prehrana/tofu_povecava_rizik_za_razvoj_demencije">
    <title>Tofu povećava rizik za razvoj demencije </title><link>http://www.psihonet.com/vijesti/prehrana/tofu_povecava_rizik_za_razvoj_demencije</link>
    <description>
&lt;p&gt;
Nova studija provedena na 719 ispitanika pokazala je da prekomjerno konzumiranje proizvoda od soje, uključujući i tofu, sir od soje, može povećati rizik za razvoj &lt;a href=&quot;http://www.psihonet.com/bolesti/delirij_i_demencija/alzheimerova_demencija&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;demencije&lt;/a&gt;. 
&lt;/p&gt;
</description>
  </item>
  <item rdf:about="http://www.psihonet.com/vijesti/psihoseksualne_smetnje/cesti_seksulani_odnosi_smanjuju_rizik_od_razvoja_erekcijske_disfunkcije">
    <title>Česti seksulani odnosi smanjuju rizik od razvoja erekcijske disfunkcije </title><link>http://www.psihonet.com/vijesti/psihoseksualne_smetnje/cesti_seksulani_odnosi_smanjuju_rizik_od_razvoja_erekcijske_disfunkcije</link>
    <description>
&lt;p&gt;
Nova studija provedena u Finskoj na 989 muškaraca u dobi od 55 do 75 godina pokazala je da česti seksualni odnosi mogu kod muškaraca smanjiti rizik od razvoja &lt;a href=&quot;http://www.healthday.com/Article.asp?AID=617192&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;erekcijske disfunkcije&lt;/a&gt;. 
&lt;/p&gt;
</description>
  </item>
  <item rdf:about="http://www.psihonet.com/vijesti/spolni_zivot/cesti_seksulani_odnosi_smanjuju_rizik_od_razvoja_erekcijske_disfunkcije">
    <title>Česti seksulani odnosi smanjuju rizik od razvoja erekcijske disfunkcije </title><link>http://www.psihonet.com/vijesti/spolni_zivot/cesti_seksulani_odnosi_smanjuju_rizik_od_razvoja_erekcijske_disfunkcije</link>
    <description>
&lt;p&gt;
Nova studija provedena u Finskoj na 989 muškaraca u dobi od 55 do 75 godina pokazala je da česti seksualni odnosi mogu kod muškaraca smanjiti rizik od razvoja &lt;a href=&quot;http://www.healthday.com/Article.asp?AID=617192&quot; target=&quot;_blank&quot;&gt;erekcijske disfunkcije&lt;/a&gt;. 
&lt;/p&gt;
</description>
  </item>
</rdf:RDF>