Klinička slika bolesti ovisi o vrsti epileptičkog napadaja.
Prema međunarodnoj klasifikaciji epileptičke napadaje dijelimo u 3 skupine:
- Generalizirani napadaji
- Parcijalni napadaji
- Specijalni epileptički sindromi
Generalizirani napadaji karakterizirani su difuznim izbijanjem živčanih stanica u subkortikalnom području mozga uz jasan poremećaj svijesti.
Razlikujemo:
- Grand mal ili toničko-klonički oblik ovih napadaja
- Apsans ili mali napadaj
Parcijalni napadaji započinju u jednom dijelu mozga, ali se mogu proširiti na cijeli mozak. Mogu biti jednostavni kod kojih je svijest u potpunosti očuvana i kompleksni kod kojih dolazi do poremećaja svijesti.
Epileptički status (status epilepticus) predstavlja ponavljanje epileptičkog napadaja, bez prekida, dulje od pola sata. Važnost epileptičkog statusa je u tome što može ugroziti život i što su funkcionalne, a ponekad i strukturne promjene na mozgu izraženije.
Specijalni epileptički sindromi
Neki od ovih sindroma su:
- Lennox-Gastaut sindrom
- Juvenilna mioklona epilepsija
- Infantilni spazmi
- Atonički napadaji