Tražilica

 

Naslovnica | Bolesti | Epilepsija | Klinička slika

Epilepsija

Dr. sc. Hrvoje Hećimović, dr. med.

Klinika za neurologiju KB "Sestre Milosrdnice"
Zagreb, Vinogradska 29

Uvod | Epidemiologija | Etiologija | Dijagnoza | Klinička slika | Diferencijalna dijagnoza | Liječenje | Kako živjeti s epilepsijom? | Prikaz slučaja

Klinička slika bolesti ovisi o vrsti epileptičkog napadaja.

Prema međunarodnoj klasifikaciji epileptičke napadaje dijelimo u 3 skupine:

  1. Generalizirani napadaji
  2. Parcijalni napadaji
  3. Specijalni epileptički sindromi

Generalizirani napadaji karakterizirani su difuznim izbijanjem živčanih stanica u subkortikalnom području mozga uz jasan poremećaj svijesti.

Razlikujemo:

  • Grand mal ili toničko-klonički oblik ovih napadaja
  • Apsans ili mali napadaj

Parcijalni napadaji započinju u jednom dijelu mozga, ali se mogu proširiti na cijeli mozak. Mogu biti jednostavni kod kojih je svijest u potpunosti očuvana i kompleksni kod kojih dolazi do poremećaja svijesti.

Epileptički status (status epilepticus) predstavlja ponavljanje epileptičkog napadaja, bez prekida, dulje od pola sata. Važnost epileptičkog statusa je u tome što može ugroziti život i što su funkcionalne, a ponekad i strukturne promjene na mozgu izraženije.

Specijalni epileptički sindromi

Neki od ovih sindroma su:

  • Lennox-Gastaut sindrom
  • Juvenilna mioklona epilepsija
  • Infantilni spazmi
  • Atonički napadaji
Objavljeno: 12.05. 2006. 
Zadnja promjena: 29.07. 2008.