Većina oboljelih od epilepsije može predvidjeti epileptički napadaj prema nekim specifičnim znakovima i vlastitom predosjećaju. Taj predosjećaj (aura) može biti čitav niz diskretnih simptoma (neobičan miris, okus, neobični zvukovi, mučnina s povraćanjem, trnjenje ruku, lupanje srca, nevoljni pokreti i sl.) koji prethode samom napadaju.
Povećani rizik za pojavu epileptičkih napadaja je kod premalo sna, uživanja alkohola ili opojnih droga, stresnih situacija. Zato je važno dovoljno spavati, izbjegavati stres, opuštati se uz odgovarajuću glazbu, šetnje, vježbe disanja i primjerene slobodne aktivnosti.
Na kraju treba reći da iako su epilepsije česta bolest, većina njih se uspješno kontrolira postojećim lijekovima. Na taj način sama bolest ne bi trebala utjecati na kvalitetu života bolesnika, a uslijed poremećaja intelektualnog ili psihičkog stanja, kao i drugih nuspojava, treba ih na vrijeme javiti svom liječniku.
