Disocijativni poremećaj identiteta ima promjenjiv tijek, sklon je postati kroničan ili može biti povratnog tijeka. U nekim slučajevima s vremenom učestalost izmjene ličnosti se smanjuje. U kasnim četrdesetim godinama može postati manje očit, ali se može ponovo pojaviti za vrijeme stresa, traume ili zlouporabe psihoaktivnih supstanci.
Oštećenja izazvana ovim poremećajem mogu biti od blagih do vrlo intenzivnih, a ona ovise o prirodi odnosa između pojedinih ličnosti i njihovog broja.
U okviru poremećaja može doći do verbalne i fizičke agresivnosti, samoranjavanja, zlostavljanja djece, silovanja, zavisnosti o alkoholu i drogi te suicida. Zbog navedenog, disocijativni poremećaj identiteta ponekad biva predmetom forenzičke evaluacije.