Tražilica

 

Delirij

Mr. sc. Ankica Vidas Kaćanski, dr. med.

Psihijatrijska bolnica Rab
Rab, Kampor 224

Uvod | Epidemiologija | Etiologija | Klinička slika | Liječenje

Delirij se očituje slijedećim simptomima:

  • Poremećaj pažnje tako da se bolesniku pitanja moraju ponavljati, a isto tako je smanjena sposobnost usmjeravanja pažnje na nove objekte.
  • Dezorganizacija mišljenja koja se očituje kao nesuvisli i nepovezani govor.
  • Poremećaj svijesti koji je primarno kvalitativni i očituje se dezorijentacijom u vremenu i prostoru, te prema osobama, (kvantitativni su češći - somnolencija i sopor).
  • Obmane osjetila u vidu iluzija i halucinacija su česte, najčešće su prisutne vidne halucinacije koje mogu biti jednostavne i složene.
  • Poremećaj ciklusa budnosti i spavanja je redovit.
  • Poremećaj psihomotorike, bolesnici su nemirni i hiperaktivni, izvode nesvrsishodne pokrete i radnje.
  • Poremećaj pamćenja očituje se nesposobnošću zapamćivanja novih sadržaja.
  • Emocionalni poremećaji u vidu anksioznosti, razdražljivosti, euforije.
  • Neurološki simptomi nisu česti osim tremora koji je redovit.
  • Vegetativni simptomi kao tahikardija, znojenje, crvenilo lica i dilatacija zjenica često su prisutni.

Delirij karakterizira brz razvoj i prodromalni simptomi, a može trajati nekoliko dana do nekoliko tjedana. Gotovo u pravilu završava sa potpunim povlačenjem psihopatoloških simptoma. Ponekad može prijeći u kronični moždani sindrom (demenciju) što ovisi o prirodi etiološkog čimbenika kao i o reagiranju SŽS-a na njega.

Objavljeno: 12.05. 2006. 
Zadnja promjena: 29.07. 2008.