Tražilica

 

Akutni stresni poremećaj

Prof. dr. sc. Vera Folnegović Šmalc, dr. med.

Psihijatrijska bolnica Vrapče
Zagreb, Bolnička cesta 32

Uvod | Definicija i dijagnostički kriteriji | Liječenje i prognoza | Forenzički aspekt | Prikaz slučaja

Akutni stresni poremećaj je dijagnostička kategorija, koja se pod nazivom akutna stresna reakcija navodi u obje važeće klasifikacije, tj. i u MKB-10 i u DSM-IV, i u obje klasifikacije je uvrštena u kategoriju anksioznih poremećaja. Anksiozni poremećaji se u MKB-10 naziva neurotski poremećaji, poremećaji vezani uz stres i somatoformni poremećaj, a u DSM-IV naziva se anksiozni poremećaji. Razlog u toj različitosti naziva proizlazi iz prepoznatljivog karaktera europske klasifikacije da zadrži bar dio termina koji su se rabili u prethodnoj klasifikaciji tj. MKB-9, u kojoj je termin neuroza u cijelosti bio akceptiran. Čini se da ta tradicionalnost ima svoje opravdanje, iako se s obzirom na velik otklon od klasičnih Freudovih koncepata termin neuroza vjerojatno opravdano napušta.

U tom kontekstu treba shvatiti različitost terminologije, no ono što je bitno, obje klasifikacije u tu skupinu uvrštavaju slijedeće dijagnostičke subkategorije:

  • Fobično anksiozni poremećaj (MKB-10), odnosno agorafobije (DSM-IV)
  • Panični poremećaj (MKB-10), odnosno panični napad (DSM-IV)
  • Generalizirani anksiozni poremećaj (i u MKB-10 i u DSM-IV)
  • Anksiozni poremećaj, neodređen (i u MKB-10 i u DSM-IV)
  • Opsesivno-kompulzivni poremećaj (i u MKB-10 i u DSM-IV)
  • Posttraumatski stresni poremećaj (i u MKB-10 i u DSM-IV)
  • Akutni stresni poremećaj (i u MKB-10 i u DSM-IV)

To potvrđuje da su autori imali podjednako mišljenje o toj dijagnostičkoj skupini, no DSM-IV klasifikacija navodi i anksiozni poremećaj prouzročen psihoaktivnim tvarima, a europski autori uz navedeno u tu kategoriju uvrštavaju disocijativni poremećaj, ali i mješoviti anksiozni i depresivni poremećaj, što predstavlja važnu novost, jer se ta dijagnostička kategorija pojavljuje prvi puta u službenim klasifikacijama. Upravo ta dijagnostička kategorija ne samo da olakšava dijagnostičaru u brojnim slučajevima u kliničkoj praksi, već predstavlja određenu konceptualnu novinu o depresivnosti i anksioznosti kao mogućem jedinstvenom dijagnostičkom entitetu, čemu u prilog govori novi koncept farmakoterapije (antidepresivi kao sredstvo prvog izbora i u liječenju depresivnih ili anksioznih poremećaja).

Objavljeno: 12.05. 2006. 
Zadnja promjena: 29.07. 2008.